domingo, 4 de março de 2012

Taur Matan Ruak hasai farda militár nian tan “hadomi” rai ida ne’e

SAPO.PT

04 de Março de 2012, 11:48
 
Taur Matan Ruak kandidata-an iha eleisaun prezidensiál iha Timór-Leste tanba fiar katak bele hatán ba “susesu tranzisaun nian” maka hodi Forsa Armada ida ne’e ba lideransa polítika rai ida ne’e nian. Generál no Forsa Armada antigu ba Timór-Leste nian ne’e, ho tinan 56, hakarak sai ezemplu ba foinsae sira.

“Ha’u fiar ba joven sira mak iha fatin ida ne’e”, dehan, iha loron 08 fevereiru, hafoin hato’o ninia kandidatura prezidensiál nian ba loron 17 marsu. Iha tempu ne’e mos, eis xefe Forsa Armada hateten katak ninia simu pedidu tolu husi sidadaun timoroan atu sai hanesan: prezidente, mudansa ida ne’ebé boot no tranzisaun jerasaun nian.

Sira husu mos kona-ba “hanoin estratéjiku ne’ebé ho liña orientasaun” nian ba dezenvolvimentu rai ida ne’e nian iha tinan ruanulu oinmai no lideransa ida ne’ebé forte, ne’ebé maka inspira ema timoroan no kontribui “di’ak povu nian”.

Jenerál Taur Matan Ruak aprezenta ninia demisaun husi kargu Cefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada Timór-Leste nian iha Setembru 2011, “hodi hetan liberdade” ba kandidatuaan iha tinan ida ne’e.

Hanesan mos Xanana Gusmão, husik hela farda hodi saran-an ba polítika, maibé dehan katak “orasaun uitoan” husi kamarada militár iha tinan barak nia laran.

“Dulur hamutuk ho sira iha tinan 35 nia laran.

Ha’u hahú tama ho tinan 19 no sai ho tinan 55. Ha’u-nia fuan sorin balu ha’u husik hela ho sira. Ha’u hadomi no ha’u sei rai nafatin saudade boot no to’o mate mos ha’u sei lahaluhan”, dehan, iha serimónia despedida nian. “Domin” ne’ebé nia sente ba rai ida ne’e maka halo nia kandidata-an ba prezidente.

Taur Matan Ruak maka hanesan komandante ikus husi Forsa Armada ba Libertasaun no Independénsia Timór-Leste nian (Falintil).

Ho Timór-Leste ninia Independénsia, iha loron 20 fulan maiu 2002, maka foti sai maijór jenerál no nomea hanesan Forsa Armada timoroan nian. Moris iha Bagia, Distritu Baucai, José Maria Vasconselos, tuir fali Taur Matan Ruak, nudu’udár maun boot husi maun-alin na’in ualu.

Nia ema kaben na’in ho oan tolu, ko’alia ho ironia – hanesan nia rasik dehan iha entrevista ida ba revista Visão, iha 1999 – oan husi partidáriu APODETI nian (pró-indonézia), maka sai fali nasionalista, bainhira hahú han pankada polítika tanba atividade ema gerilleiru nia oan nian. Defensór ativu husi direitu traballadór sira-nian, nia bá tribunál dala barak to’o loron 25 abríl husi 1974 ikusmai hakotu domíniu koloniál portugés nian.

Hafoin husi invazaun indonézia nian, iha 1975, halai ba foho, maka foin atu hamutuk hodi forma ezérsitu Falintíl. Taur Matan Ruak partisipa hanesan funu na’in iha batalla hodi hasoru forsa indonézia iha Dili, Aileu, Maubise, Osu, Venilale, Uatulari ka Laga no ninia nomesaun ofisiál dahuluk hakotu hafoin husi sorumutuk Conselho Superior do Setor Centro-Leste, iha Venilale iha tinan 1976 nia rohan.

Iha loron 1979, hafoin forsa rezisténsia nian ses ho sériu, husik hela servisu ba nia atu hodi halibur hikas falintíl sira husi rejiaun leste hodi moris hamutuk iha kompañia. Iha tempu ne’ebá, nia hetan traisaun no hetan kaer husi militár indonézia.

Hafoin loron 23 iha prizaun, nia halai no hamutuk filafali ho falintíl sira iha ailaran.

Iha 1981, hanesan ema kriadór ida ba Concelho Nacional da Resistência Revolucionária no sai adjuntu husi Estadu Maiór Falintíl nian, iha komandu lider istóriku Xanana Gusmão nia okos. Iha loron 20 fulan agostu 2000, Xanana husik hela forsa no Taur Matan Ruak simu fali hodi ukun.

Nia lideransa koko liu husi tempu boot rua, molok no hafoin husi eleisaun.

Ba dahuluk nia tenki soi uluk nia ema sira, namkari iha iha ailaran fuik, ba referendu ba ukun-raikan rai ida ne’e nian, iha 1999, iha foho hun milísia no forsa indonézia husik hela terór.

Tuir fali maka iha 2006,, bainhira krize polítika no seguransa halo nakfera Polísia Nasionál no la’ós forsa armada.

Supremu Tribun’al Rekursu Timór-Leste nian aseita ba kandidatura 13 husi 14 ne’ebé aprezenta ba prezidensiál loron 17 marsu, kampaña eleitorál sei realiza entre 29 fevereiru no 14 fulan marsu.

Kandidatu sira maka hanesan Abílio Araújo, Angelita Maria Francisca Pires, Fernando "La Sama" de Araújo, Francisco Gomes, Francisco Guterres "Lu Olo", Francisco Xavier Amaral, José Luís Guterres, José Ramos-Horta, Lucas da Costa, Manuel Tilman, Maria do Céu da Silva Lopes, Rogério Lobato no Taur Matan Ruak.

SBR (MSE/HB/ASP).

Sem comentários:

Enviar um comentário