terça-feira, 13 de setembro de 2011

Pensamentu Juventude Nian; Spiritu Nasionalismu, Politiku, Siguransa Elisaun Jeral 2012 no Espetativa

(Hanoin simples nudar foinsa’e)
Husi: Ribeiro da Silva Pereira*

FH-Istória hakerek ona katak iha kualker tranzisaun politiku, juventude sempre sai nudar autór ne’ebe importante tebes iha prosesu ne’e. Poténsia ne’ebe jovens sira iha sai nudar forsa kolektiva ne’ebe mak bele harahun sistema ida. Leno an ba istória revolusaun cultural iha China, oinsa jovens sira sai husik moris familia nian hodi ba hamutuk ho povo kiik hanorin kona ba revolusaun no to ikus konsege hatun duni rezime Chiang Kai Sek. Iha tinan 1989, ita mos rona trajedia Tiananmen, faktu ne’ebe hatudu oinsa jovens estudantes China liu husi demonstrasaun boot hodi doko DengXiaoping atu nunee China bele tama faze demokrasia. Nune mos iha USA, ita hatene jovens sira halo demonstrasaun anti funu Vietnam. Ita mos bele hare iha Indonesia, jovens estudantes sira halo manifestasaun boot iha tempu reformasia hatun rezime ditadura Soeharto. Asaun husi movimentu jovens ikus mak ita bele hare iha Tunisia, Egyptu, Yaman, Suriah no rai seluk-seluk tan. Oinsa movimentu juventude iha nasaun Timor-Leste?, tuir mai hakerek nain hakarak fó opiniaun husi perspetíva tolu; (1) perspetíva juventude iha istória ba libertasaun pátria, (2) perspetíva juventude iha prosesu dezemvolvimentu politiku, no (3) espetativa koligasaun CNRT-FRETILIN-PD

Iha istória nasaun Timor-Leste mos hakerek ho tinta osan mean, movimentu jovens rai ida ne’e ninian iha prosesu libertasaun patria. Jovens barak mak tenke husik ninia vida nudar ema joven hodi ba halao atividades klandestina. Liu husi prosesu hirak ne’e mak to ikus hamosu demonstrasaun boot 12 de Novembru 1991, ne’ebe hetan duni atensaun “especial” husi nasaun barak. Movimentu jovens sira iha tempu nebá la hare ona ba grupoismu ka mai husi organizasaun, hotu-hotu halibur malu no hakruk ba orden COMANDO SUPERIOR DA LUTA. Atividades klandestina jovens sira ne’e organizadu tebtebes, hanesan OJETIL, RENETIL, OPJELATIL, SAGRADA FAMILIA, FITUN no seluk-seluk tan.

Ho situasaun hanesan ne’e nudar faktus istória ne’ebe hatudu mai ita katak unidade nasional no interese nasional metin tebtebes no importante liu hotu-hotu hodi bele manan funu. Ispíritu patriotismu no nasionalismu laos kualia deit iha ibun tutun, maibe tau duni iha prátika. Jovens sira iha tempu resistensia hatudu duni ispíritu ida ne’e hodi bele organiza malu. Faktus hirak ne’e ita bele hare tan iha tinan 1990, frente klandestina ne’ebe orienta husi jovens sira lao tuir ho disiplina tuir ida-idak ninia liña. Jovens barak mak hahu involve iha frente ida ne’e, halo ligasaun funu tun sae hodi bele kesi malu nafatin ho frente armadas, hodi bele fornese informasaun importante ba frente diplomatas. 

Jovens sira iha tempu nebá (tinan 1980-1999) moris iha ambiente ne’ebe perigu tebtebes, ba sira ne’ebe involve iha movimentu libertasaun, tamba sira pasa vida jovens nian iha tempu defisil. Situasaun defisil ne’e tamba iha tinan hanesan ne’e sira tenke halao vida nudar ema foinsae ida, ne’ebe hakarak mos expresa sira nia an iha atividades oioin. Maibe jovens sira ne’e labele halo buat hirak ne’e tamba tenke submete nia aan iha vida pratika politika. Media ne’ebe ke sira uja hodi expresa sira nia sentimentu nasionalismu mos oioin. Balun involve an iha organizasaun resistensia, balun involve iha atividades politika insidentalmente (tuir demonstrasaun), balun hasai deit lia fuan anti Indonesia, purizemplu bainhira hasoru ema Javanes ida, jovens Timor oan sempre bolu mas kapan pulang, jovens balun halo violensia hodi baku javanes oan sira iha escola publiku. Sentimentu hanesan ne’e mak hasae dadaun tensaun anti Indonesia no husi ibun ba ibun ispíritu kontra okupasaun Indonesia bot ba bebeik.

Ho atetudi hanesan ne’e mak halo funu maluk Indonesia hahu buka dalan atu minimiza tiha movimentu jovens nian liu-liu iha Dili, atu labele mete iha politiku. Meus ne’ebe sira uja mak ita bele hare husi programa KIRAB REMAJA/lao ain lori bandera merah putih haleu distritu, haruka jovens sira ba tuir treinamentu sai pegawai, momentu nebá koñesidu ho naran PEGAWAI 2000, militar Indonesia nian no Timor oan pro Jakarta halo mos rekrutamentu ba jovens balun hodi hari organizasaun GARDAPAKSI (GARDA MUDA PENEGAK INTEGRASI), jovens balun mos sai ANAK EMAS bot militar Indonesia nian hodi sai fali MAUHU.

Maske ho tentasaun oioin hanesan ne’e, la halo ispíritu nasionalismu jovens nebé hakarak ukun rasik an tun. Movimentu resistensia kontinua lao no metin ba bebeik. Iha Indonesia, movimentu resistensia estudantes lao makaas tebtebes, balun halo demonstrasaun, balun haksoit tama ba Embasada Nasaun seluk iha Jakarta, balun buka apoiu husi Organizasaun Pro Demokrasia Indonesia nian. Haré ba kontestualidade ne’e, ita bele dehan katak ispíritu patriotismu no nasionalismu maka’as tebtebes iha jovens sira momentu nebá. 

Movimentu jovens sira ne’e mak hatudu duni oinsa sira bele hakiak unidade nasional, transforma hanoin ne’ebe konvensional ba hanoin ne’ebe avansadu hodi organiza funu ne’e iha sidade laran no iha rai liur. Liu-liu iha Indonesia.

Papel Jovens iha Politiku

Papel Juventude hanesan mós sidadaun ida iha Timor-Leste iha direitu ba partisipasaun politiku. Direitu ne’e konsagra no garante iha Konstituisaun RDTL artigu 46, alinea 1 & 2). Tan ne’e ba jovens ne’ebe tama ona iha idade 17 anos ba leten, iha direitu tomak atu fó ninia votus ba kualker partido politiku ne’ebe tuir nia katak partidu ne’e bele akomoda sira nia aspirasaun.

Direitu ba partisipasaun politiku ne’e nudar mós dalan ba jovens sira atu halo mudansa ba vida moris nasaun ninian. Mudansa ne’e transforma iha programa dezemvolvimentu ne’ebe governu lejïtimu hetan fiar husi povo atu hadia povo nia moris diak iha setóres oioin. Ho situasaun nune, laos buat foun kuandu ita hare iha kualker eventu politiku ne’ebe partido sira halao, hetan antesiasmu maka’as husi ema foinsa’e sira.

Ita rekoñese katak liu husi foinsa’e mak ohin loron bele loke oportunidade ba ferik no katuas sira hodi involve diretamente ba elisaun geral. Tamba sira nia oan loke ona dalan no hatudu ona ezemplu ba ferik no katuas sira atu uja didiak sira nia direitu no liberdade. Kondisaun ne’e bele ita hare iha aldeias ne’ebe rurais. Dala barak jovens sira ne’e mak tama sai uma (door to door) hodi halao kampanha ba interese partidu nian, nune mós atu konvense sira nia inan-aman.

Iha kontestu ne’e ita bele dehan katak involvimentu juventude iha palku politiku mak fó dinámiku ba partido politiku sira atu halao atividades politiku. Iha konsolidasaun husi partidu barak mak jovens hira hola parte diretamente. Balun hakarak duni partisipa ho konsiensia, balun “sekedar ikut-ikutan”, balun buka rame deit (alias ROMANTIS = rombongan makan gratis), no intensaun seluk-seluk tan. Maibe buat hirak ne’e hotu atu hatete deit katak forsa jovens nian mak sei determina futuru partidu politiku hodi manan iha elisaun parlamentar.

Buat importante mak jovens sira tenke hare (ba sira ne’ebe mak sai nudar eleitor foun) wainhira partisipa iha festa demokrasia (elisaun), katak elisaun ne’e nudar dever ida ba ita hotu (nudar sidadaun) atu kumpri hodi bele hili presidente, parlamentu ne’ebe mak sei hahoris governu. Tan ne’e jovens sira tenke konhese didiak objetivu husi elisaun ne’e rasik no saida mak partido politiku hato iha sira nia programa ne’ebe mak fan iha kampanya. Keta haluha mos hare ba esperensia husi partido sira ne’ebe mak kaer ona ukun (membru governu mak mai husi partido). Ho ida ne’e mak ita bele iha referensia wainhira hakat tama ba elisaun, tamba ita hotu nia votus mak sei determina futuru dezemvolvimentu nasaun ninian. Jovens sira keta haluha mos katak ohin loron politika osan (money politic) buras ona iha Timor-Leste, tan ne’e husu atu ita hotu labele monu ba politiku foer hanesan ne’e. Ho politiku osan sei halo ita goza loron sorin balun deit no ita sei terus mak naruk iha tinan barak nia laran.

Elisaun Geral 2012 no Espetativa Koligasaun CNRT-FRETILIN-PD

Timor-Leste iha tinan 2012 sei infrenta eventu boot rua, ida mak elisaun presidensial ne’ebe tuir planu sei halao iha inisiu tinan 2012, no ida seluk mak elisaun parlamentar ne’ebe sei realiza iha tinan klaran. Iha livru barak konaba politiku dehan katak elisaun nudar prátika hodi halao estado (hametin estado de direito democratico). Liu husi elisaun maka sei determina dezemvolvimentu nasaun ida nian tuir dalan democratico. Tamba ne’e iha elisaun atu lao ho susesu presiza e populasaun tomak ne’ebe iha ona direitu atu vota ninia partisipasaun. Nunee ho votus ida sei determina futuru politiku.

Ho elisaun 2012, sei hatudu dala ida tan oinsa Timoroan nia kapasidade hodi organiza eventu festa demokrasia ba datoluk. Iha elisaun ida ne’e mos sei hakotu destinu misaun ONU nian iha Timor-Leste, karik presidente, parlamentu no governu foun ne’e iha ona konkordansia. Neduni elisaun geral 2012 tenke lao ho susesu. Atu garante situasaun ne’ebe mak hakmatek, presiza ita hotu nian kontribusaun.

Husi parte politiku nian, ita bele hare ohin loron mosu ona partidu barak (+/- 22 partidu politiku) mak ezizte legalmente iha RDTL antes tama ba elisaun geral 2012. Maske nune ita bele halo kalkulasaun ba forsa politiku iha nasaun ne’e mak hanesan CNRT, FRETILIN no PD. Partido politiku tolu ne’e mak kuaze 80% halao sira nia programa konsolidasaun politiku to iha nivel baze/aldeia.

Liga ba kestaun siguransa elisaun 2012 no pratika lidera nasaun, merese duni atu partidu tolu ne’e bele kria komunikasaun politiku ba malu (duke “ataka” malu via media) atu hahu ona hanoin halo koligasaun. Baze hanoin ba asuntus koligasaun partidu tolu ne’e mak:
  1. Lideres partidu tolu ne’e mesak luta nain deit no reprezenta jerasaun.
  2. Teritoriu nasaun Timor-Leste ne’ebe haleu husi nasaun vizinhu zigante Australia no Indonesia, tan ne’e asuntus soberania importante tebes liu-liu iha diskusaun Tasi Timor, hodi hatudu unidades entre lider sira.
  3. Hamenus enerjia politiku hodi nunee bele konsentra lolos deit ba dezemvolvimentu hadia povo nia moris, duke enerjia politiku ne’e gasta deit ba deklarasaun politiku hodi hatun malu.
  4. Partidus tolu ne’e iha programa ne’ebe diak tebes ba dezemvolvimentu nasaun husi aspeitu prioritariu nian (agrikultura, infrastrutura, edukasaun, saude), komitmentu makaas ba kombate korupsaun no asuntus dada kadoras mai Timor-Leste.
  5. Garante estabilidade hodi hametin liu tan Unidade Nasionál.
Dalan atu ba to iha modelu koligasaun hanesan ne’e presija:
  1. Hamate tiha ambisaun atu ukun mesak.
  2. Tenke loke dialogo politiku entre lider topo partidu nian ne’ebe focus no intensive.
  3. Tenke iha prinsipiu no komitmentu politiku katak ukun ne’e laos ba grupus/partidus, maibe ukun atu ba servi povo (ida ne’e mak dalabarak lideres partidu sira haluha).
  4. Transparansia no balansu iha modelu ukun (laos ukun atu benefisia ba grupus balun deit).
  5. Iha konkordansia metin no mutual entre kuadrus partidu hahu husi baze to nasionál.
Ho modelu ukun hanesan ne’e mak foin bele loke dalan ba prosesu harii nasaun. Se ita loke pájina politiku Timor-Leste iha pasadu, nakonu deit ho politiku interese, politiku hatun no insulta malu entre lideres partidu sira ne’ebe afeta tebtebes ba vida populasaun nian hodi rezulta violensia no anarkismu.

Lideres politiku Timoroan sira tenke hare mos ba interese ema liur nian (ema internasional sira) ne’ebe bele mos “halimar jogu” iha konstelasaun politiku Timor-Leste atu nafatin hametin sira nia interese no misaun. Se kuandu ida ne’e mak akontese entaun independensia Timor-Leste ne’e laiha valor, tamba Timoroan la 100% kaer rasik sira nia kuda talin. (Hatun iha STL, 08 Setembru 2011)
*) Hakerek nain Estudante Universidad

Sem comentários:

Enviar um comentário