quarta-feira, 17 de agosto de 2011

FH: Eleisaun Direta Pakote Unika Lideransa Partidu Fretilin: Saida Maka Ninia Impaktu?

António Ramos Naikoli*

Partidu FRETILIN, atu halo tan ninia istoria foun ida, liliu prosesu ba hili ninia lideransa Partidu nian, liu husi eleisaun direta. Iha razaun ba Mari Alkatiri no militante Fretilin sira hodi hananu katak “atus ida ne’e dala uluk iha Timor-Leste no iha sudeste Asiatiku”. Mas modelu ne’e laos buat foun ida, tamba pratika norma iha partidus balun iha Europa ne’eba. Iha hakerek ne’e hakarak hare witoan konaba votus iha eleisaun direta ninia vantajem, koalia witoan mos konaba lideransa no mos ho pakote uniku ninia impaktu ne’e saida.

Eleisaun direta:

Povu maka disedi se maka ba sai ka nudar sira nia representante. Iha kontextu ne’e, eleisaun ba lideransa partidaria. Tuir ciencia politika, ”votu ne’e direitu ba kada emar", plena aplikasaun direitu no liberdade ba esprasaun. Kareteriza nudar direitu subjetiva ba kada emar moris do ke ninia dever civika.

No mos votu nudar dever civico ba kada emar, tamba ninia liga liu ba responsabilidade ba cidadaun ida-idak konaba vida publika. Ba sira teorikus balun husi ciensia politika, tuir Paulo Henrique Soares, ”atu ba vota ne’e, nudar dever ida, laos direitu deit, esensia konaba dever ne’e maka reside iha responsabilidade ba interese kolektiva”.

Eleisaun direta ba lideransa partidu, ne´e atus foun ba Timor-Leste, Mari Alkatiri mai hananu katak “Fretilin maka hahu tan historia foun ida ba Timor-Leste, hodi adopta modelu eleisaun direta ba lideransa partidu”. Maibe iha rai barak, liliu sira ne´ebe pertence ba familia Internasional Socialitas/liliu Sosialista Europeua sira pratika modelu eleisaun direta, mos adopta iha Portuagl, atu ida ne´e husi Partido Socialista (PS). Modelu eleisaun direta iha ninia vantajem, maka: Vantajem husi eleisaun direta maka, militante baze maka hili direta sira nia lideransa ba kaer kargu maximu iha partidu. seluk evita manipulasaun husi aparelu partidus nian ba kaer kargu partidu no laos facil ba monopoliu husi grupos intereses ne´ebe kontrola aperelu partidu politiku ne’e rasik.

Iha kampanye eleisaun direta ba lideransa partidu Fretilin, hakarak ható ba publika ho mensajen rua (2): lijitima lideransa ne´ebe hetan konfiansa husi militantes sira. Oinsa maka bele kaer ukun iha partidu liu husi lijitimidade husi militantes sira nian. Iha dialogu abertu Campanha Lu’olo/Mari Alkatiri ba Prezidente no Sekretariu Jeral Partidu Fretilin, iha sede CCF, Dili, loron 10 Fulan Agosto tinan 2011, ho moto ba kandidatura nain rua maka: “Hametin FRETILIN, Hametin Demokrasia. Para Hametin Fretilin tenki hametin uluk lideransa FRETILIN”.

Sorin seluk, lideransa partidu Fretilin hakarak “Show of force” hodi hatudu ba publiku konaba sira nia existensia, nudar lider politiku ne’ebe lidera partidu politika historika ida. Mos iha dialog ne’e Mari Alkatiri haktuir ona ba meta ne’ebe maka atu atinji maka konsolida interna partidu hodi hakat ba manan iha eleisaun jeral 2012.

Lideransa:

Definisaun husi autores barak konaba konceitu lideransa, tuir Moura (1998), ”Define lider nudar ema ne’ebe iha kbiit hodi influensia emar iha klibur ka grupus ho maneira laos “coerciva”, lori nia knar iha kargu ne’ebe iha hodi xefia organizasaun, liu husi lalaok no desisaun sira ne’ebe hola afeta ba equipa servisu, mos valoriza ba servisu sira ne’e rasik. Ka, procesu hodi konduz ema lubung ida iha grupu, ho kbiit hodi motiva no influensia sira ne’ebe pertense ba grupus hodi kontribui ho diak ba objetivu equipa ka organizasaun nian”.

White (2005), “komplementa katak istilu lideransa husi kada lider ne’e baseia predominante iha ninia personalidade no valores sira ne’ebe motiva ba ema ne’e rasik. Sira ne’ebe halao knar kada personalidade no representa barak liu influensia ninia forma oinsa maka lidera no komunika ho sira seluk”.

Tuir Lacombe (2001), “ukun nain sira buka influensia emar seluk grasas ba ninia knar ka poder, ne’ebe hetan liu husi poder lijitimu hetan liu husi exercisio ninia kargu, poder ba referensia, iha funsaun ba ninia qualidade no karisma lider ne’e rasik no ninia saber ka konecimentu, halao nia knar tamba ninia kbiit no knar ne’ebe iha”.

Tipu lideransa:

Iha ne’e mos hakerek klasifika tok ba tipus lideransa, iha klasifikasaun oi-oin, maibe iha ne’e habadak deit ba tolu (3), Lideransa ne’ebe autokratika; Lideransa ne’ebe Demokratiku no ikus, Lideransa ne’ebe Liberal.

Lideransa autokratika… Lideransa ne’ebe maka hola decisaun hare deit ba ninia tarefas ,maibe la hare ba sira ne’ebe maka nia ukun ka lidera.

Lideransa demokratika… Ukun tamba iha ema seluk,ninia lideransa fila ba ema moris no envolvesira hola parte iha decisaun.

Lideransa liberal
… lideransa ne’ebe konfia ona ba sistema nebe maka estabelece no respons husi grupus sira ne’e , ida-idak kumpri ninia tarefa lao tuir regras no la precisa ona supervisaun nebe konstante husi lideres.

Ba Mari Alkatiri, iha ninia governasaun hatudu nudar lider ne’ebe autokratika, buka atu kumpri ba tarefa ne´ebe maka defini iha politika ba governasaun no ninia perioridade. Dala barak maka buka inpoen ninia vontade, laos deit ba partido maibe ba mos sociedade ne´ebe maka foin sain husi situasaun post-konflitus.

Mari Alkatiri la hatudu nudar lideransa ne’ebe maka demokratiku, buka envolve komponente hotu-hotu, iha Governu no mos iha partidu laran hola desizaun hamutuk hodi partisipa nudar autor ba procesu.

Mari Alkatiri mos, la hatudu ka menus liu ba lideransa ne’ebe liberal. Tamba natural ,buka harii sistema ne’ebe koresponde ba ninia hanoin (pensamento) no hare (visaun) ba governasaun no ba nia lideransa rasik.

Iha dialog ne’ebe halo iha knua CCF, Mari Alkatiri mos define ninia lider no lideransa hanesan, ”Lider, lideransa, para atu serviso tomak tenki hatene buat tolu: ida; hatene ajita; rua; hatene mobilija no tolu; hatene organiza”. Hatutan Mari Alkatiri, ”agitar, mobilize, organizer. E agita deit, la mobilize, kaus. Se mobilize deit la organiza, Vitoria sei la hetan. Tamba ne’e maka dehan: Á Vitoria prepara-se e a Vitoria organiza-se”.

Iha artigu ne’ebe maka hakerek konaba ”Oinsa Maka Mari Alkatiri to’o poder?”, hatun iha Jornal STL (17.18 no 19 Agosto, tinan 2005, paj.14). To´o topo no dekliniu husi Poder. Wainhira to´o iha topo “poder” Dr. Mari Alkateri halao estrategia politika oinsa maka bele assegura ninia governasaun. Kuando iha topo poder ona, Marie Alkateri ninia konsepsaun ba poder maka “Poder tuir definisaun klasika” maka: Nudar ulun bot ka Ukun Nain ne tur iha «topo pirâmida» nia leten no hodi manda ba sira iha kraik ka «base». Adopta estrategia politika husi “Top Down” no ladun fo hanesan atensaun ba politika “Button Up”. Katak poder ne husi leten ba hatun ba karaik, laos husi karaik maka hasae ba leten. Tamba ita hare ba natureza emar rai Timor Lorosae ninia koncepsaun ba poder maka ne “«Iha Reno maka Iha Ukun Nain, La Iha Reno la Iha Ukun Nain sira»“. Tamba fiel deit ba ninia koncepsaun konaba Poder no ninia materializasaun liu husi: Ladun promove dialog ho Oposisaun, ladun fo hanesan atensaun ba kritiku sira, no utiliza diskursu sira hanesan “hau maka PM hau maka manda, ami povo maka hili hodi Governo (Maibe Timor seidauk halo tok Eleisaun Legislativa)”, eleisaun iha maka eleisaun ba Assembleia Konstituiente ho mandatu hodi hakerek Ukun Fuan Inan (UFI) (in STL, edisaun 17.18 e 19, Agosto 2005).“

Hakerek nain buka hare konaba procesu luta ba poder hodi kondus Mari Alkatiri ba to’o topo poder iha Timor-Leste, iha partidu historiku Fretilin no mos nudar xefi Governu.

Ita ema moris buka sempre apreende ho sala, buka identifika sa maka faila iha lideransa ka sa maka sala iha periudu ukun, tamba ne’e maka Mari Alkatiri hakarak halo refleksaun ba ida ne’e. Hafoin bele buka hadia, dala ruma, ida ne’e maka aposta hanesan projetu pesoal ba Mari Alkatiri atu muda, mos bele hatudu hanesan biban ida hodi vinga ba sira ne’ebe maka sai hanesan problema ka obstakulus ba ninia ambisaun ba poder.

Posibilidade ba Mari Alkatiri atu muda husi perfil lideransa ne’e autokratika ba lideransa demokratika no liberal. Envolve sira ne’ebe ukun iha procesu hola decisaun no hodi estabelece sistema ne’ebe funciona diak, sai hanesan marka ida ba jerasaun tuir mai. Muda ba lider ne’ebe ho ninia lideransa hare liu ba interese emar barak nian, interese povu kiik no aileba sira nian, oinsa maka hasae sira nia moris, hadia sira nia moris, hetan acesu ba edukasaun, ba saude, no sst. Hanesan Mari Alkatiri rasik rekonece iha dialogo ho militantes sira iha CCF foin dadaun ne’e, ”FRETILIN ne’e ida deit. Seidauk kumpri nia mandatu tomak; liberta ona patria, mas seidauk liberta povu”.

Mos iha posibilidade seluk, sai hanesan biban ba Mari Alkatiri atu vinga ba sira ne’ebe nudar ai-satan ba ninia ambisaun. Dalan ida ne’e mos nakloke hela, hare deit husi diskursu Mari Alkatiri nian balun maka hatudu katak, se nia ukun duni iha 2012, bele muda buat hotu ne’ebe maka Governu AMP estabelece ona. Basta halo deit kliping jornais sira deklarasaun Mari Alkatiri nian hahu husi 2007 to’o 2011, hodi komprende, se nia maka fila ba kaer ukun saida maka sei halo no halao. Maske eleisaun ba lideransa partidu FRETILIN, maibe Mari Alkatiri hakarak ható mensajem ba eleisaun jeral 2012, laos ona atu husu lejitimidade ba sira nia pakote ba kaer partidu maibe diskursu halis liu ba Governasaun AMP. Diskursu Mari Alkatiri nian ho ajitasaun ne’e rasik, bele provoka ambiente ne’ebe la iha tranquilidade iha Sistema ne’ebe maka Estadu liu husi Governu AMP hahu monta no harii dadaun.

Pakote unika:

Iha eleisaun direta ba lideransa Partidu Fretilin, iha deit lista unika. Reflekte ba jogo ba poder ne´ebe maka existe iha partidu laran. Mekanismu ne´ebe maka CCF hola maka afasta posibilidade husi potensial kandidatura sira seluk ba lideransa partidu, hodi halai taru ho kandidatura ba kontinuasaun Lu´olo/Mari Alkatiri. Kriterius ne´ebe maka adopta maka provoka marjinalizasaun ba mosu lideransa alternativa ba partidu ne´ebe historika ho lideransa ne’ebe foun ka mai husi jerasaun foun.

Tuir vantajem husi eleisaun direta ne´ebe pratika husi Partido Sosialista (PS) iha Portugal, inumera ona iha leten, maka: ”militante ba hili direta sira nia lider ba partido no evita manipulasaun husi aparelu partidaria”. Ho eleisaun ba pakote unika, lidera husi Lu´olo/Mari Alkatiri, hakarak aproveita deit eleisaun direta hodi lejitima poder, husi sorin ida. Maibe husi sorin seluk, la iha kandidatus sira seluk, ne´e hatudu momos katak monopoliu aperelu partidaria kontinua iha, liu husi estabelece kriterius sira ne´ebe maka bele afasta mosu kandidatus potensial sira seluk.

Molok ne’e, mosu naran bar-barak atu halai taru ba eleisaun direta ba liderasan partidu Fretilin, naran sira ne’ebe mosu ba publiku maka: Rogerio Tiago Lobato, antigo Ministru Governu anterior, mos mosu duplo naran rua ne’ebe nudar kandidatu alternativu maka David Ximenes/Luis Lobato. Maibe naran rua ikus ne’e la avansa tamba kriterius ne’ebe maka estabelece husi KNPO sira la prense. Prazu ne’ebe maka KNPO estabelece limite to’o loron 20 Fulan Julho tinan 2011, la iha tan pakote seluk.

Imajen ne’ebe haktuir ba liur katak Mari Alkatiri hakarak uja nafatin patrimonio historiku partidu Fretilin hodi atinji ba ninia ambisaun politika. No afirma nudar autor no lider principal iha jogo xadres politika Timor-Leste nian. Tuir Mari Alkatiri, ”Se Xanana-Horta kontinua ativu nudar autor ba procesu, maka nia mos sei ativu iha politika (hare Jornal Semanario Nasional, edisaun 08/08/2011)”.

Mosu mos hanoin balun, se pakote unika, tansa maka halo tan eleisaun? Nusa maka la iha kongresu halo deit aklamsaun ba lideransa Lu’olo/Mari Alkatiri ba periudu 2011-2016.

Impaktus:

Iha eleisaun, hanesan mos iha kompetisaun desportivas sira, sempre iha manan no mos lakon. Iha eleisaun direta ba lideransa partidu Fretilin, iha ona certeja maka militantes sira hatene ona sira nia lideres tamba pakote unika, maka Lu’olo sei kontinua nudar Prezidente Partidu FRETILIN no Mari Alkatiri sei kontinua nudar Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN.

Maibe iha eleisaun mai ne’e, hatene ona ninia resultadu, cenariu tolu (3) maka sei mosu:

Ida (1); Cenariu ida ba dala uluk, Lideransa nain rua hetan lejitimidade makas husi militantes hodi ba lidera partidu ho votus liu 50% + 1. Se hetan duni lejitimidade ho votus ida liu 2/3 ka liu, lideres Lu’olo/Mari Alkatiri bele kumpri duni sira nain rua nia objetivu ba eleisaun direta. Tamba mensajem ne’ebe ható liu husi kampanha no militantes sira konsidere sira nia votus ne’e nudar dever civiku ida, ne’ebe exije sira nia responsabilidade hodi participa iha votasaun.

Rua (2); Cenariu ida seluk, Impaktus negativus, sei iha tendencia ba Votus nulus no abstensaun barak, ho razaun ida katak: “la vota mos kandidatura Lu’olo/Mari Alkatiri manan nafatin ka lidera nafatin partidu Fretilin iha 2011-2016”. Desmotiva militantes sira hodi desloka ba centru votasaun, tamba la iha pakote seluk hodi ba halo kompetisaun . hare ba ida ne’e, perfil militantes sira konsidera diretu ba votu husi kada cidadaun, nudar plena direitu ba cidadaun. Se nia la konkorda ho kandidatu ka projetu politika ruma, nia prefere la vota.

Tolu (3); cenariu ida seluk, se votasaun ba pakote uniku, la atinji 50%, ne´e derota ba lideransa Lu´olo/Mari Alkatiri. No sei bele reflekte mos iha elesaun jeral 2012.

Duvidas ne’ebe mosu, se maka bele garante katak eleisaun direta ne’e iha duni participasaun maximu ka lae? Se pakote uniku ne’e hetan rezultadu liu 50% + 1 ka maximu, KNPO nudar komisaun organizadora labele garante ninia imparciliadade, tamba mos prodtus husi lideransa atual nian. Ne’ebe ninia tendensia no inklinasaun ba liu pakote Uniku. Publiku mos iha duvida, eleisaun ne’e iha duni ninia kredibilidade ba apuramentu ninia rezultadu.

*Hakerek nain, Timor oan hela iha Dili. @ Opiniaun ne’e pesoal la representa Instituisaun haknar ba!

1 comentário:

  1. blog gosip timor leste, se mak iha info bele haruka mai ne'e: gosiptimorleste@gmail.com

    http://gosiptimorleste.blogspot.com/2011/08/bikan-timor-sira-han-fatin-hosi-boot.html

    ResponderEliminar