segunda-feira, 23 de maio de 2011

Desizaun Livre Vice PM, Livre Husi Presaun

Posting Husi : Josefa Parada


DILI – Juiz Kolektivu nebee halo julgamentu ba kazu Vice Primeiru Ministru Jose Luis Guterres ho João de Camara, dismente, hetan presaun husi autoridade governu relasiona ho desizaun livre nebee Tribunal Distrital Dili hakotu ba sira nain rua, iha loron 9 de Maiu 2011.


Liu husi konferensia imprensa iha Tribunal Distrital Dili, Kuarta (18/05), Juiz João Ribeiro, haktuir, juiz kolektivu nebee kompostu husi João Ribeiro, João Felgar no Alvaro Freitas, lamenta teb-tebes ho akuzasaun husi parte balun, katak, sira hetan presaun husi governu hodi foti desizaun livre. 

“Ami rona liafuan barak katak ami hetan presaun husi ema ruma ka husi governu. Ami senti, nee laduun diak ba ami. Tamba nee, ami haruka surat  ida ba Konsellu Majistratura Judisial ninian, para sira bele koalia kona ba ida nee, katak, buat nebee ema koalia nee laloos,” hateten João.
Juiz hirak nee mos konsidera, akuzasaun nebee parte balun hatoo ba sira, nudar parte ida husi direitu atu espresa opiniaun. Maibe sira mos triste uitoan ho akuzasaun nebee mosu iha tempu nebee sira tenta atu lori prosesu justisa sai diak ba oin, tuir formasaun no kapasidade nebee iha, no tuir mos regras nebee estabelese iha nasaun ida nee. Liu husi okaziaun nee, juiz hirak nee, hakarak foo hatene ba povu Timor-Leste tomak, katak, desizaun livre nebee sira foti, livre husi presaun. Needuni, povu labele duvidas ho kapasidade juiz sira nian, em termos de garante igualidade justisa iha nasaun ida nee.

Entretantu, husi parte seluk, bainhira rona tiha desizaun livre husi Tribunal,  Vice PM Jose Luis Guterres hateten, “ita hotu bele halo politika no iha diferensia opiniaun, maibe la bele akuza malu arbiru, no lalika tan hatuun ema seluk nian karakter tamba ida nee todan teb–tebes”. Guterres hatoo nia respeita tomak ba tribunal nebee foti ona desizaun ba ninia kazu. “Hau simu ho respeitu desizaun ida nee para bele hatudu ezemplu ba ita tomak, ba ita nia populasaun nebee buka justisa, katak ita bele fiar ita nian oan sira no ita nian alin sira nebee kaer justisa,” hateten Jose Luis.

Guterres mos husu ba populasaun atu kunfia ba defensor publiku TL nian, katak sira mos bele foo kompetensia profesionalismu hodi defende wainhira ema ruma halo buat ruma lalaos. Nia mos aproveita oportunidade hodi hatoo nia respeitu ba Parlamentu Nasional, Preszdenti PN ho deputatu sira tomak, tanba suspende temporariamente nia aan hanesan membru governu hodi ba tuir prosesu julgamentu.
Durante prosesu ida nee, Guterres haktuir katak, PM Xanana Gusmão foo nia aan nafatin atu kaer servisu iha governu, no kontinua nafatin halao programa  governu nian, fundamentalmente atu serve nafatin povu TL.
Nia hatutan, todan nebee nian lori, durante tinan 3 resin, todan nee hamosu iha Parlamentu Nasional, nebee bankada opozisaun akuza nia\. “Todan nee boot tebes, tamba iha tradisaun  buat ida ke hanesan krimi boot liu. Maibe wainhira iha vida politika, tenki preparadu para simu akuzasaun sira nee hotu,” hatete Jose Luis Guterres.
Iha fatin nee mos, Defensor Publiku, Sergio Hornay nebee defende ninia klienti, Jose Luis Guterres,  hateten justisa iha Timor-Leste nee tenke lao duni ho loos. “Hau hanoin justisa TL maka manan, primeru lugar hau hakarak halo afirmasaun parte defeza nian, hateten, justisa   tenki tau loloos iha justisa, justisa labele halo politika,” hateten Hornay. Sergio mos  afirma dala ida tan ba juiz painel sira katak ho respetu tomak, ba iha tribunal ida nee, ho sira nia indepedensia ho profesionalismu, kapasidade meritu nebee sira iha.

“Juiz sira desidi livremente, la hetan influensa ruma husi see see deit hodi  hola desizaun ida nee. Prontu ba nia nudar Timor oan, hanesan jurista, nia urguillu teb-tebes ba juiz sira. Tanba, ema hotu servisu profesionalismu, komesa hatudu katak justisa ba ema hotu, see sala tenki asumi ninia responsabilidade,” hatete Sergio.

Iha parte seluk, Sekretariu Jeral Partidu CNRT, Deonisio Babo nebee partisipa mos iha prosesu julgamentu nee, hateten, sira nebee hatoo, ho mos husi baze legal nebee atu uza, atu bele defende arguidu Jose Luis, hatudu momos katak juiz sira disidi akuzasaun hasoru nian hodi fo livre total ba arguidu Jose Luis Guterres.
“Maibe, hanesan ita hotu hatene, ohin juiz sira katak laiha baze legal, no Jose Luis Guterres la komete ba erru nebe kontra lei. Nee hatudu katak justisa nee lao loos duni. Jose Luis ema ida ke inosenti, no iha tempu uluk kedas, nia luta ba nasaun ida nee. Nia servisu no buat hotu-hotu nia halo nee, tamba nia servi ba nasaun no estadu ida nee,” hatete Dionisio

Nunee mos Xefi Bankada Partidu PD, Adriano  do Nascimento nebee mos partisipa iha julgamentu nee, hatete, tribunal nia desizaun maka nee ona hodi fo livre ba Jose Luis Guterres.”Ita la bele politiza no labele haree fali ba buat seluk, dalan ikus maka halo rekursu ba Tribunal Rekursu, kuandu Ministeriu Publiku la simu akuzasaun,” hateten Adriano. alm

Sem comentários:

Enviar um comentário