segunda-feira, 28 de março de 2011

FRONTEIRA TL - RI BUKA RESOLVE HO BOA VONTADE

FRONTEIRA TL - RI BUKA RESOLVE HO BOA VONTADE

.

MIRO NASCIMENTO – SUARA TIMOR LOROSAE – 25 marsu 2011

DILI - Membru Parlamentu Nasional Bankada PSD, Mario Viegas Carrascalão husu ba ulun boot nasaun Timor-Leste, Primeiru Ministru Xanana Gusmão ho Prezidenti Republika Indonesia, Susilo Bambang Yodhoyono atu rezolve lalais problema fronteira entre nasaun rua ne’e ho boa vontade.
“Akordu sira nebee maka governu TL ho RI halo nee, atu lori duni benefisiu diak ba nasaun Timor-Leste. Nunee mos ba problema fronteira nian, iha buat kiik balun maka presiza ulun boot rai rua nee koalia hodi rezolve ho boa vontade no kumprensaun hodi isplika diak liu tan,” hatete Carrascalão ba STL iha Uma Fukun PN, Kinta (24/3).

Tuir Eis Vice Primeiru Ministru asuntu administrasaun nee nia hanoin, dalabarak atu rezolve problema fronteira, TL haruka deit delegasaun maka ba, maibe delegasaun labele toma desizaun balun. Needuni ho inkontru nebeee ulun boot nain rua halo nee, bele ona toma desizaun ba problema fronteira.

Nunee mos, Carrascalão hateten, problema naktuka, Distritu Oecusse kuandu atu hetan solusaun diak maka tenke liu husi inkontru ulun boot rai rua nian nee, hodi buka mos ninia solusaun.

Parte seluk Deputadu Carrascalão hare katak akordu nebee maka governu TL asina ho governu Indonesia nee nudar kompetensia governu nian duni. “Rai rua hanesan Timor-Leste ho Indonesia nomos nasuan vizinhu Australia nee tenke halo duni akordu, tanba ita nee iha fronteira ba malu hela, hodi bele regula situasaun saida deit, karik lori difikuldade ba rai sira nee,” nia hateten.

Carrascalão hanoin, akordu nebee maka governu halo nee pozitivu, maibe problema laos halo akordu deit mais tenke iha ninia implementasuan husi akordu nebe maka halo nee. “Tanba kuandu halo akordu nebee iha sura tahan laran deit, no la halo buat ruma, nee maka sai problema iha ita nian rai nee. Ita mos hatene katak Timor ratifika lei internasional hira ona, akordu barak mos ita ratifika ona maibe ba parte implementasuan nee barak maka la lao. Nebee tenke kria meius ida para bele rezolve buat sira hanesan nee,” Carrascalão hatutan.

Ba asuntu ne’ebe hanesan, Deputadu Paulo de Fatima Martins husi Bankada CNRT hateten, akordu nebee maka governu AMP halo ho Prezidenti Indonesia nee pozitivu ba nasaun Timor. Tanba iha akordu barak maka govenru halo ho Indonesia.

“Nebee hau senti buat nebee governu halo nee diak, inklui mos planu governu nian nee, la sala buat ida kuandu iha planu atu sosa ekipamentus militar ba ita nian forsa,” hatete Deputadu Paulo. Deputadu Paulo mos konsidera katak planu governu nian atu sosa ekimpametnu miliar husi Indonesia nee diak no pozitivu. Maibe buat hotu nee kompetensia governu nian atu determina.

Maibe liafuan la hanesan mai husi Xefi Bankada Fretilin, Deputadu Aniceto Guterres ne’ebe hatete katak, akordu barak nebee governu asina ho Indonesia nee fila fali ba govenru AMP ninia kapasidade atu implementa, no halo jestaun. “See iha akordu barak, maibe problema nunka mais resolve, maske osan barak. Ita rona dalabarak ona governu nee halo viajen estranjeiru barak liu, maibe fila mai rezultadu laiha,” Deputadu Aniceto lamenta.Deputadu Aniceto mos hamosu kestaun hodi husu pergunta kada viajen ida, Primeiru Ministru ho ministru lubuk ida sai nee ho osan hira ona maka uza?

“Goveru nee koalia konaba area fronteira, nebee governu Fretilin uluk rezolve ona no hela deit 5%, maibe to’o agora governu AMP seidauk rezolve. Ida nee hatudu katak falta kapasidade husi governu ida nee atu halo negosiasaun. Ita koalia konaba osan mos hanesan deit,” Deputadu Aniceto haktuir.

Liafuan hanesan reforsa husi Deputadu Bankada Fretilin, Francisco Miranda Bianco hatete katak akordu hotu kuandu atu hetan ninia forsa, tenke lori mai Parlamentu Nasional, hodi nunee sai akordu nebee hetan aprovasuan husi reprezen tante povu nian.

Parte seluk, bazeia inkontru bilateral entre Governu Timor-Leste lidera husi Primeiru Ministru, Xanana Gusmão ho Prezidenti Indonesia, Susilo Bambang Yudhoyono iha Jakarta-Indonesia, Tersa (22/3) konkorda hodi halo akordu ba asuntu barak inklui ba infranstrutura, edukasaun ho turismu. arm
.

Sem comentários:

Enviar um comentário