domingo, 13 de fevereiro de 2011

Pasiente Rujuk Barak Mak Mate, Horta-Xanana Planea Halo Hospital Foun


.
Josefa Parada - Sesta, 11 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI - Prezidente Republika, Jose Ramos Horta no Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gus¬mao, hahu hanoin ona dalan alter¬nativu, salva povu rai nee husi moras.
Durante tinan hirak nee go¬vernu aloka ona orsamentu ho mon¬tante nebe boot, apoiu ko¬mu¬nidade nebe hetan rujukan ha¬lo tratamentu ba estranjeiru, liu-liu ba Indonesia, Malaysia, no Singapura. Maibe la fo rezultadu nebe diak, hasai osan barak ho intensaun atu salva povu rai nee nia vida moris, realidade pasien¬te nebe hetan rujukan ba liur, fila ho kaixaun ou mate kuaze 80%, nunee Xefi Estadu ho xefi Go¬vernu planeia ona atu “sulap” Hospital antigu portugues Bali¬de, nudar hospital foun iha Ti¬mor Leste.

Premiadu Novel da Paz Hor¬ta, fo apoiu ba inisiativa Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gus¬mao, nian atu intrega hospital an¬tigu Portugés koñese ho naran Dr. António Carvalho, Lahane atu hari Ospitál Hope (HOH) Timor-Leste .

“Hau apou tebes governu intrega para bele tau fasilidade no rekursu sufisente, atu nunee pa¬siente sira moras bele ba halo tratamentu iha neba,” informa PR Horta ba jornalista hafoin inkon¬tru ho PM Xanana iha Palasiu Preziensia Aitarak- Laran Dili, Kinta (11/2).

Loke Hospital Foun Iha Lahane
Iha fatin hanesan, Primeiru Ministru Xanana, hatete liu husi inkontru Konseillu Ministru Kuarta (9/2) aprova ona rezolusaun ne’ebé aprova konsesaun rai ba konstrusaun Ospitál Hope.

Xefi Governu rasik hatan ona atu fó arendamentu, prazu naruk, ba antigu Ospitál Portugés nian iha Lahane nee, atu hari Ospitál Hope (HOH) hodi evita ema Timor oan nebe hetan moras labele tan ba halo trata saude iha estranjeiru.

Xanana rekonese katak, durante ne’e governu fakar osan barak hodi fasilita Timor oan sira ba trata saude iha liur, maibe ladun hetan rezultadu diak, ema mate barak liu, duke moris. “Ami sei intrega hospital Lahane ne’e, tanba ita nia pasiente barak ba trata saude iha Indonezia, Singapura dala barak ona ba tardi ituan ona to ba fila ho kaixaun halo ita mos laran susar hotu,” argumentu PM.

Kriasaun hospital foun ne’e katak PM Xanana atu evita governu labele gasta osan barak, maibe investe hikas fali osan hirak nee hodi sosa ekipamentus modernu no prepara rekursu humanus ba saude nian. “Ita tenki evita lakon osan barak, hodi kria kondisaun sosa ekipamentus tau ba hospital ne’e,” dehan PM.

Nia dehan, dala ruma mos hospital TL haruka pasiente barak nebe hetan moras grave ba Indonezia sempre mate iha aviaun Merpati laran antes tooiha Hospital. “Ami hetan ona solusaun diak, atu labele mosu bebeik problema pasiente mate iha avian Merpati laran no hospital Indonezia,” tenik PM.

Iha parte seluk, Sekretariu Estadu Konseillu Ministru, Hermegildo Agio Pereira informa katak, governu planea ona programa ne’e laós ba deit servisu saúde nian nebé mak sei hahú hala’o ba dahuluk husi profisionál Austrália nian no paíz hirak seluk, maibé mós projetu ne’e ninia objetivu atu promove formasaun profisionál ba Timor oan sira, atu sira bele hala’o jestaun HOH nian no fó providénsia liu hosi servisu klíniku hirak ne’ebé mak tenke hala’o.

Iha parte seluk, Ministeiru Solidaridade Sosial (MSS) infor¬ma katak total pasiente nebe ba trata saude iha Hospital Indonezia to agora barak hetan susesu no balun maka mate.

Iha parte seluk, Vice Ministra Saude, Madalena Hanjam informa katak, durante ne’e Ministeiru Saude mos servisu makaas hodi asina mos akordu ho hospital Darmo Indonezia nian iha Bali no Surabaya hodi simu pasiente nebe hetan moras iha TL bainhira atu halao tratamentu iha hospital hirak nee. Maibe balun konsege diak no balun mate tanba sofre moras grave.

Hanjam informa mos katak MS apoiu inisiativa PM Xanana nian hodi intrega Hospital antigu Lahante hetan rehabilitasaun hodi utiliza nudar hospital foun nebe sei sai nudar fatin ba tratamentu saude jeral ba povu Tomak.

Iha biban nee PM Xanan informa katak Konsellu Ministrus aprova tiha ona planu asaun atu harí Banku Nasionál Investimentu no Dezenvolvimentu Timor-Leste (BNIDTL). Planu asaun ida ne’e, mosu hafoin hala’o servisu hirak nebe apropriadu ba kriasaun instituisaun ida ne’e. Kriasaun Banku Nasional Investimentu nee mosu ona iha programa Governu Konstitusionál nian ba Dahaat, ne’ebé ho naran Banku Nasionál Dezenvolvimentu. “Instrumentu finanseiru ida atu apoia Modelu Dezenvolvimentu Ekonómiku Sustentadu Timor-Leste nian ida, ne’ebé mak ninia maioria kapitál ne’e, públiku,” tenik PM.

Iha parte seluk, KM mos analiza projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprova Institutu Nasio¬nál Formasaun Kontínua no Aperfeisoamentu Profisionál Saú¬de nian (INFCAPS). Projetu ida ne’e tuir Xefi Governu, haka¬rak atu transforma Institutu Sién¬sia Saúde (ICS) iha Institutu Nasionál Formasaun Kontínua no Aperfeisoamentu ba Profi¬sionál Saúde sira, ne’ebé hetan vokasaun ba formasaun hane¬san profisionál ba saúde nian, nune’e formasaun baze nian fó ba iha estabelesimentu ensinu nian ne’ebé hetan vokasaun atu hala’o servisu ida ne’e.

Atu hanoin de’it katak, ICS, ne’ebé harii iha tinan 2005 nian, nu’udar Servisu personalizadu husi Ministériu Saúde ho nia misaun atu hala’o formasaun kontínua no ensinu superiór tékniku ne’ebé la’ós universitáriu profisionál saúde sira nian. Aprovasaun Estatutu UNTL nian, iha tinan 2010, determina tiha ona katak ICS sei muda hodi bele integra kursu hirak ho nível universidade nian iha UNTL.

Entretantu Ministériu Saúde, koalia ona kona-ba nesesidade formasaun kontínua ba ninia ema profisionál saúde nian, atu bele garante hodi hasa’e prestasaun ba kuidadu sira, bainhira atende nesesidade sira ne’ebé estratéjiku ba dezenvolvimentu sektór prazu médiu no prazu naruk, tanba ne’e mak presiza aprezenta proposta transformasaun nian ida ne’e, hodi ICS bele sai fali INFCAPS.

Ikus liu KM mos aprova projetu dekretu-lei konaba Estrutura Orgánika Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTCI). Besik tinan rua hafoin aprova tiha Dekretu-Lei n.º 7/2007, 4 Juñu – ne’ebé mak estabelese Orgánika MTCI nian, hafoin hakerek tiha Estrutura Orgánika Governu Konstitusionál ba dala haat no tuir kondisaun ekonómika no sosiál hirak iha tempu ne’ebá – hakarak atu ajusta estrutura organizasaun ministériu nian ba realidade foun paíz ne’e nian.

To’o oras ne’e iha duni dezenvolvimentu maka’as iha komérsiu esternu no doméstiku ne’ebé, hanesan iha turizmu, la’o maka’as liu to’o datolu. Índise hirak kona-ba indústria ki’ik no médiu ninian, liu-liu ligadu ho konstrusaun sivil sai pozitivu duni.

Nune’e, mak jestaun rekur¬su umanu no materiál nian sira ne’ebé mosu hosi responsa¬bilidade hirak foun iha abas¬te¬simentu públiku nian iha paíz ida ne’e no atu reorganiza fali lojís¬tika, kestaun hirak nee hatudu nesesidade atu reorganiza fali servisu no adapta hikas fali estrutura MTCI nian. Ego

Sem comentários:

Enviar um comentário